Jezik

Peti Okrugli sto

U svom pozdravnom govoru, predsjednik Područne privredne komore Banja Luka Goran Račić se zahvalio učesnicima na prisustvu te napomenuo da je veliki broj pozvanih u zadnji tren otkazao učešće zbog vremenskih neprilika koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 5. i 6. marta 2015. Direktor Područne privredne komore Trebinje, Veselin Savić je pozdravio prisutne i poželio im uspješan rad.
Igor Pandžić, saradnik u projektu je predočio ciljeve projekta WeB i postignute rezultate. Kroz prezentaciju projekta navedena je struktura radnih paketa, posebno radnog paketa 2 Dijalog u okviru kojeg se i organizuje okrugli sto, te postignuti rezultati projekta, s obzirom da će projekat biti okončan 31.3.2015.
Slijedila je prezentacija „Dostupnost i razmjena izvornih podataka“ kojom je Slobodan Dragičević naglasio značaj IKT sektora te potrebu da se ovaj sektor prepozna kao industrijska grana. Takođe, navedeno je da se jedan broj naših preduzeća bavi proizvodnjom softvera ali da je potrebno stvoriti uslove da se ovaj tip proizvodnje poveća. Objašnjen je način funkcionisanja informacionog sistema u Komorskom sistemu RS, od izvora podataka pa do korisnika. Kroz nekoliko primjera, ilustrovane su najveće prepreke sa kojim se komore susreću u radu. Npr. rješenja o registraciji preduzeća se prenose iz suda u komoru na papiru, dok bi elektronski prenos smanjio troškove i vrijeme. Drugi primjer je Uprava za indirektno oporezivanje BiH od koje se podaci dobijaju na pojedinačne zahtjeve i to samo jedan mali dio njih jer je Uprava izuzetno ograničena nefunkcionalnim zakonskim propisima. Neki od dodatnih problema sa kojima se komore susreću, su institucije koje gomilaju podatke u svojim arhivama a nemaju kapaciteta da ih pravilno iskoriste i distribuiraju. Zatim, pomenut je i problem funkcionisanja vladinih agencija kojima nakon osnivanja i dodjeljivanja zadataka u oblasti prikupljanja i obrade podataka nije obezbjeđen izvor finansiranja, što otežava njihovo pravilno funkcionisanje. Na kraju, prezentator je predložio da sistemski spojimo resurse koje imamo na raspolaganju po nekom modelu razmjene podataka.
Direktor Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), Jelena Ćetković je kroz svoju prezentaciju predstavila APIF i njegov istorijski razvoj. U skladu sa temom okruglog stola, istakla uslugu APIFa koja se ogleda u mogućnosti predaje završnih računa elektronskim putem. Prema podacima iz 2014. godine, 10% privrednih društava je svoje završne račune predalo elektronski. Krajem 2014. privredna društva su nanovo informisana o ovoj usluzi te se očekuje njeno veće korišćenje. Pored Registra finansijskih izvještaja, APIF upravlja sa još pet registara: žiro-računa poslovnih subjekata, stare devizne štednje, poljoprivrednih gazdinstava, javnih preduzeća i poslovnih subjekata. Neki od najvećih napredaka u oblasti prikupljanja, obrade i razmjene podataka u Republici Srpskoj su načinjeni nastankom Registra poslovnih subjekata i jednošalterskog sistema registracije preduzeća. Početkom 2013. godine, uvezivanjem APIFa sa privrednim sudovima, Republičkim zavodom za statistiku i Poreskom upravom vrijeme registracije privrednog društva je skraćeno na tri dana. Iz Registra žiro-računa privrednih subjekata, u koji podatke dostavljaju 24 banke iz RS, će u narednom periodu proizići i Registar prinudne naplate. Svoje izlaganje prezentator je zaključila izjavom da „podaci ne služe tome da se arhiviraju nego da se i koriste“. U skladu s tim, APIF neprestano prati trendove, jača svoje ljudske kapacitete, opremljenost i povećava obim poslova, tj. registara koje vodi i analiza koje izrađuje.
Uslijedila je prezentacija Srđana Rajčevića direktora Agencije za informaciono društvo RS o projektu ICIS „Improving Investment Climate and Institutional Strengthening“. ICIS je nastavak strukturalnog prilagođavanja povoljnog poslovnog okruženja, finansira se grant sredstvima Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA), a administrira ga Međunarodna banka za obnovu i razvoj. Predviđeno je da projekat traje do kraja 2015. ali zahtjev za njegovo produženje je dostavljen. Ovim projektom se prvi put strateški pristupa provođenju interoperabilnosti u BiH. Pretpostavka za nastavak projekta je usvajanje Okvira interoperabilnosti podataka u BiH u Brčko distriktu, FBiH i na nivou Vijeća ministara, koji je već usvojen u Republici Srpskoj. Razvoj Informacionog sistema za interoperabilnost (IIS) podrazumijeva izgradnju sistema koji se sastoji od pomenuta četiri nivoa vlasti u BiH, tj. njihovih institucija i ESB/GSB (Entreprise/Government Service Bus) na bazi računarstva u oblaku (cloud computing) koji će služiti kao razmjenjivač podataka.
Diskusija koja se razvila nakon prezentacija se najviše pozabavila projektom razvoja IIS. Pitanja su se odnosila na detalje oko toga koje institucije su uključene, koji je nivo podataka koji se razmjenjuje, kako se rješava pitanje zaštite podataka i sl. Direktor Rajčević je dao pojašnjenja. Trenutno je u projekat uključeno 11 institucija iz Brčko distrikta, 15 iz RS, 23 iz FBiH i 4 na nivou Vijeća ministara. Nakon izgradnje sistema svaki od četiri dijela sistema će imati instituciju koja obavlja poslove koordinatora. Organizacije zainteresovane za uključivanje u sistem će se moći obratiti koordinatoru sa tim zahtjevom. Prije uključivanja pružaoca/korisnika podataka u IIS, ta organizacija će morati da ispuni zahtjeve u oblasti zaštite podataka. U nekom narednom krugu očekuje se proširivanje projekta i na organe lokalne uprave.
U posljednjem dijelu rasprave učesnici su se dotakli primjera iz svakodnevnog poslovanja lokalne uprave, CIPSa, Geodetske uprave, Geografskog informacionog sistema, statističkih zavoda, APIF-a i drugih institucija koji još jednom ilustruju postojanje velikog prostora za napredak i veliki posao pred nama kada je riječ o razmjeni podataka u svim oblastima života i rada. Takođe, u svrhu kreiranja kvalitetnijih zaključaka okruglog stola, učesnicima je navedeno koje su sve inicijative za unapređenje privrednog ambijenta započete u projektu WeB.
Zaključci:
  1. Potrebno je da privredne komore u BiH prate realizaciju projekta ICIS, te da pristupe Informacionom sistemu za interoperabilnost u BiH u odgovarajućoj fazi projekta.
Neophodno je da poslovna zajednica pruži punu podršku projektu uspostavljanja Informacionog sistema za interoperabilnost u BiH i promoviše njegove ciljeve. Kako bi se to postiglo, potrebno je i da institucije koje su određene za koordinatore projekta objave više podataka o samom projektu i njegovom toku.
Potrebno je da koordinatori projekta ICIS, definišu strategiju animiranja institucija za uključivanje u IIS nakon izgradnje samog sistema. Naime, uspjeh ovog projekta se povećava obimom podataka tj. povećanjem broja pružalaca i korisnika podataka koji je uključen u IIS.
  1. S obzirom da će do izgradnje i početka funkcionisanja Informacionog sistema za interoperabilnost u BiH proteći još neko vrijeme, neophodno je da institucije kao što su poreske uprave, ministarstva, Uprava za indirektno oporezivanje, lokalne uprave, geodetske uprave, agencije, privredni sudovi, fondovi, statistički zavodi i drugi pružaoci i korisnici podataka od značaja za upravljanje privredom, unaprijede saradnju u oblasti razmjene informacija. I u trenutnim uslovima poslovanja i sa trenutno raspoloživim kapacitetima postoji prostor za unapređenje u razmjeni podataka u svrhu smanjenja troškova i vremena neophodnog za razmjenu i obradu istih.
  2. Potrebno je da Komorski sistem RS promoviše usluge jednošalterskog sistema registracije preduzeća i uslugu predavanja završnih računa elektronskim putem, kao i druge elektronske usluge u RS. S tim u vezi, projekat WeB će kreirati štampanu brošuru o ePoslovanju u kojoj će biti navedeni i pomenuti servisi.
Takođe, potrebno je da APIF određen tiraž svog promotivnog materijala dostavlja u PK RS kako bi se poslovna zajednica bolje informisala o novostima iz APIFa.